KOMUNIKADO – E Asosiashon di Komèrsio i Industria “VBC” a tuma nota di Gobièrnu su intenshon pa subi salário mínimo. Segun VBC a komprondé e intenshon tabata pa subi esaki ku 58 sèn na sèptèmber último i adishonalmente ku 50 sèn entrante 1 yanüari 2022. Esaki lo nifiká un subida di en total 11.2%.

Realidat ta ku for di medio 2021 preisnan riba merkado mundial a bin ta subi poulatinamente. E inflashon aki a oumentá mas ainda, dor di e invashon di Rusia na Ukraïna na febrüari 2022 i e konsekuenshanan ku esaki a trese ku ne pa preis di krudo i básikamente tur otro produkto riba merkado mundial. Segun nos Ofisina di Estadístika “CBS”, na agosto último e inflashon tabata 5.8%. Segun e último sifranan ofishal, na Merka e inflashon ta riba 8% i na Hulanda riba 16%. Mirando ku nos ta importá kasi tur kos for di exterior, inkluso e inflashon, tin tur indikashon ku nos lo sera 2022 ku un inflashon anual mas haltu ku e 5.8% ku e tabata na agosto último. Tumando e realidat aki na konsiderashon i tambe ku no tabatin indeksashon di e suèldo mínimo na 2020 i 2021 VBC tin komprenshon ku Gobièrnu ke oumentá e suèldo mínimo i ta bai di akuerdo ku esaki, pero e mester bai akompañá ku un flankerend beleid!

Tin algun realidat mas ku tambe mester tene kuenta ku ne.

  1. Pa kuminsá e komersiante tambe ta sinti e peso di e subida fuerte di inflashon riba bida diario di dje i su famia.
  2. Varios negoshi ketu bai ta den “survival mode” despues di e pandemia, kaminda ku nos ekonomia a kontraé (“kremp”) ku 18.4%. Espesialmente negoshinan kaminda tin hopi empleado ku suèldo mínimo ta laborá lo mira nan gastunan operashonal subi drástikamente, ku tur e konsekuenshanan negativo ku esaki ta trese ku ne.
  3. Na 2021 tabatin un kresementu ekonómiko di 4.2% i pa 2022 ta pronostika 5.5%. Pues ainda falta hopi pa rekuperá i neutralisá ful e kontrakshon di 18.4% di 2020.
  4. Dor di emigrashon hopi hende ku tabatin bon forsa di kompra a bandoná Kòrsou i bai biba Hulanda òf Boneiru, hasiendo asina nos merkado mas chikí.
  5. Gobièrnu su propio Ministerionan i konseheronan a bisa Gobièrnu ku e oumento di salário mínimo aki lo (por) tin konsekuensha negativo pa kresementu ekonómiko na 2023. Tambe ta kore riesgo ku desempleo lo oumentá i e oumento lo por pone ku preisnan pa e konsumidó lo subi aun mas tantu. VBC tambe ta hopi prekupá pa e konsekuenshanan no deseá aki.

Ta bon konosí ku VBC ta boga pa tin un kresementu ekonómiko aselerá i duradero. VBC ta firmemente konvensí ku kresementu ekonómiko ta e uniko solushon pa yuda nos sali for di e krisis sosial-ekonómiko ku nos ta aden. Na varios okashon den pasado VBC a trese dilanti ku mester atendé ku nos ekonomia den un forma di krisis. Meskos ku a hasi den pandemia pa atendé ku Covid i manera ta hasiendo awor aki ku salubridad, kaminda a instituí un Regiegroep.

Enfin, apesar di e konsekuenshanan negativo ku e oumentu di salário mínimo por trese ku n’e, VBC ta bai di akuerdo pasobra mester yuda e grupo ku ta sufriendo mas hopi dor di e inflashon devastador aki, pa mantené nan forsa di kompra. Mantenshon di forsa di kompra ta bon pa nos ekonomia. Ta bon pa Gobièrnu realisa sí, ku no ta tur negoshi por akapará e oumentu di salário mínimo, sin haña nan mes den problema finansiero. Den e kuadro aki VBC ta sugerí Gobièrnu enfátikamente pa bini ku un maneho (flankerend beleid) ku ta hasi posibel ku e negoshinan por kumpli ku e oumentu di sálario mínimo, sin haña nan mes den problema i sin tin ku rekurí na outomátikamente traspasá e subida kompletu pa e konsumido. Den esaki ta sumamente importante pa envolví e partnernan sosial den e proseso pa huntu nan yega na un flankerend beleid riba termino kòrtiku i ku realmente lo baha e “cost of doing business”.

Algun ehèmpel di medidanan den un flankerend beleid pa mantené forsa di kompra i redusí cost of doing
business:

  • Redukshon temporal riba prima sosial ku empleadonan i doño di trabou ta kontribuí ku ne;
  • Redukshon adishonal temporal di aksèins riba kombustibel;
  • Redukshon temporal riba gas pa kushiná;
  • No kobra empleado “bijzondere belasting” ora ku e traha overtaim;
  • Supsidio temporal riba energia pa personanan ku ta biba bou di e “bestaansmininimum”;
  • Supsidio temporal riba energia pa empresanan ku tin hopi empleado ku suèldo mínimo den servisio;
  • Un pago na e minimumloner kual e no ta paga impuesto riba dje i kual e doño di trabou por dedusí for di e OB ku e mester paga;
  • Modernisashon di lei di retiro pa esaki no mas ta un opstákulo pa tuma hende den servisio;
  • Subi e “lunchvergoeding” na por lo menos 15 florin, sin kobra impuesto, den kaso di overtaim;
  • Oumento temporal di huursubsidie;
  • Oumento temporal di kinderbijslag pa esnan ku ta biba bou di bestaansminimum.

Manera ta konosi, e problema di inflashon ta unu riba eskala mundial i ta rekomendabel pa wak tambe ki medidanan otro paisnan a tuma. Pues konkretamente VBC ta di akuerdo pa e siguiente pakete integral:

  1. subi suèldo mínimo konforme proposishon di Gobièrnu;
  2. huntu ku partnernan sosial yega na un pakete di medida kaminda ta mantené e forsa di kompra di esnan ku ta kobra salário mínimo i na mesun momentu yega na un flankerend beleid pa;
  3. redusí e kosto di hasi negoshi, pa asina sektor privá por kumpli ku e oumento di salário mínimo.

Además, VBC ta propone pa paralelo na e desishon pa subi salário mínimo, pa huntu ku partnernan sosial yega riba termino korto na un akuerdo di prinsipio, kaminda ta hasi e siguiente palabrashonnan:

  • Establesé un Economic Recovery Board (ERB) den kual partnernan sosial tin partisipashon igual;
  • Laga e ERB desaroyá medidanan a largo plaso ku ta kontribuí na kresementu ekonómiko duradero;
  • Realisá un ofisina di planifikashon, sea dentro di un instituto eksistente manera Banko Sentral of otro, ku ta disponé di metodonan di investigashon moderno i instrumentario validá, pa midi e efektonan ekonómiko ku futuro eskohonan of desishonan por tin riba nos ekonomia, por ehèmpel den kaso di un subida di salário mínimo mes.

Download e komunikado ofisial: Komunikado VBC.